The post Javni natječaj Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2026. godinu first appeared on Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirala je svečanu dodjelu Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića u srijedu 17. prosinca 2025. u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ovogodišnji dobitnik nagrade je književnik Tomislav Šovagović za roman Platonovo platno (Zagreb, Mozaik knjiga, 2024.). Nagradu su mu uručili  predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU akademik Zvonko Kusić i upraviteljica Zaklade HAZU Sara-Sanela Butorac.

Obrazloženje nagrade:

Knjiga Tomislava Šovagovića Platonovo platno (Zagreb: Mozaik knjiga, 2024.) izniman je roman napisan samo u jednoj rečenici, natopljen emocijama, osobnim krizama, frustracijama i hipnotičkom psihologijom ljubavi.  Glavni junak, slikar simbolična imena Platon, pokušava naslikati portret voljene žene i ostvariti ljubav, ali mu to ne uspijeva ni na platnu ni u zbilji, pa niže vlastite introspekcije, depresivna stanja, opsesije i neispunjene žudnje koje uvlače čitatelja u psihološki vrtlog njegove svijesti.  Pri tome nije važno što je glavni lik muškarac, zaljubljen u udanu ženu s djevojčicom, nego činjenica što je njegova ljubav neostvariva, čak i nakon rastave voljene žene. Upravo neostvarenost i neostvarivost ljubavi, simbolizirana u junakovu imenu, pruža autoru mogućnost da razlista paletu identitetskih pitanja i graničnih emocija  koje oduzimaju dah i razotkrivaju ljubav kao zagonetku i čudo. Po narativnom postupku jedne rečenice roman je oblik originalnoga psihološkog romana ceste u kojemu se junakove introspekcije i emotivna stanja izmjenjuju u furioznom tempu  bez visokih tonova i patetike, pa ne čudi što ljubavni roman u jednoj rečenici stiže od autora vezanog uz ravnu Slavoniju. Roman Tomislava Šovagovića nije samo roman o psihologiji neostvarene ljubavi, nego  prije svega apoteoza i oda ljubavi kao najviše kategorije, bez obzira bila ona ostvarena ili ne.

Tomislav Šovagović rođen je u Šibeniku 16. prosinca 1976. Diplomirao je novinarstvo na Hrvatskim studijima i teologiju na Institutu za teološku kulturu laika u Zagrebu. Bio je stipendist Hrvatskoga društva katoličkih novinara tijekom studiranja. Radio je za hrvatske novine (Glas Koncila, Vijenac), radijske postaje (Hrvatski katolički radio, Otočni radio Kornati) i nacionalne televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL). Autor je emisije „Na kraju tjedna“ na Trećem programu Hrvatskoga radija. Bio je član uredništva časopisa Hrvatska revija Matice hrvatske, izvršni urednik magazina Prilika i član uredništva tjednika Glas Koncila. Pokretač je i urednik mrežne stranice posvećene Fabijanu Šovagoviću www.fabijan-sovagovic.com.

Objavio je četrnaest knjiga, zbirke priča Rudnik čvaraka, Rudnik čvaraka 2, Cesta knezova Bribirskih, Ispod skala, Spremište Trešnjevka, (sve u nakladi Mozaik knjiga), Latifundija (Naklada Ceres), Kad narastem, bit ću Dražen (OMH Vukovar), Ruke koje su okretale ploču (Naklada Vošicki d.o.o.), zbirke poezije Čajevi protiv učmalosti (Sisačka udruga za promicanje alternativne i urbane kulture) i Sopot ga nije volio (Gradska knjižnica Sisak), romane Mangan (Naklada Bošković), Platonovo platno (Mozaik knjiga) i Crnica Blues (Mozaik knjiga) te putopis Marilyn Express (Neolit).

Dobitnik je 49 književnih nagrada, među kojima su četiri nagrade Ogranka Matice hrvatske Vukovar za kraće književno djelo o Domovinskom ratu, dvije nagrade „Josip i Ivan Kozarac“ za knjigu godine,  četrnaest nagrada na susretima hrvatskoga duhovnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ u Križevcima, nagrada  „Dubravko Horvatić“ i dr. Samostalni je umjetnik i član Društva hrvatskih književnika.

Stipan Bilić-Prcić rođen je u Studencima 1924., a nakon smrti 2012. oporučno je Zakladi HAZU ostavio izdašni novčani iznos i nekretninu u Zagrebu te je službeno najveći donator u povijesti Zaklade Akademije. Završio je gimnaziju u Zagrebu, a nakon toga studirao pravo i ekonomiju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata odlazi u Beč gdje je boravio sve do svoje smrti. U Beču se uspješno bavio trgovinom. Bio je i pučki pjesnik. U starijim je godinama tiskao dvije zbirke pjesama Poticaji srca i uma i Plodovi ljubavi i razuma, opisavši u njima svoje izuzetno bogato životno iskustvo. Njegova je želja bila da se oporučna sredstva iskoriste za dodjelu ove Književne nagrade koja nosi njegovo ime i za stipendiranje dvoje gimnazijalaca.

Dosadašnji dobitnici Književne nagrade su:

– Milko Valent (2016.)

– Anka Žagar (2017.)

– Helena Sablić Tomić (2018.)

– Julijana Adamović (2019.)

– Borben Vladović (2020.)

– Lucija Ljubić (2021.)

– Zoran Ferić (2022.)

– Ivan Klarić (2023.)

– Cvijeta Pavlović (2024.)

The post U HAZU svečana dodjela Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića književniku Tomislavu Šovagoviću first appeared on Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Nakon donošenja odluke o dobitnicima pripomoći, Zaklada HAZU s dobitnicima potpisuje ugovor temeljem kojega Zaklada doznačuje pripomoć na dostavljeni IBAN.

The post Odluka Upravnog odbora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o dodjeli sredstava za 2025. godinu first appeared on Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović šefica je Katedre za komparativno proučavanje hrvatske književnosti pri Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Zagrebu 7. listopada 1970., diplomirala je komparativnu književnost i romanistiku te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994.  Dvaput je bila stipendistica Odsjeka za romanistiku, u veljači 1993. na Filozofskom fakultetu u Ženevi, te u srpnju 1993. na Provansalskom sveučilištu u Aix-en-Provence (Université de Provence), uz podršku Francuskog veleposlanstva u Zagrebu. Godine 1994. bila je zaposlena u Knjižnici Augusta Cesarca kao bibliotekar-informator, a od 1995. zaposlena je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad Šenoini prijevodi s francuskoga jezika pod mentorstvom prof. dr. Mirka Tomasovića obranila  je 1999. i time stekla titulu magistra humanističkih znanosti. Godine 2003. obranila je doktorski rad Pripovjedni postupci u Šenoinoj epskoj poeziji pod mentorstvom prof. dr. Mirka Tomasovića te stekla akademski stupanj doktora znanosti. Bila je pročelnica Odsjeka za komparativnu književnost 2009. – 2011., a od 2016. šefica je Katedre za komparativno proučavanje hrvatske književnosti pri Odsjeku za komparativnu književnost. Pročelnica je Odjela za književnost Matice hrvatske od 2022.
Objavljuje radove o hrvatskoj književnosti s komparativnoga stajališta. Jedna je od autorica emisije Hrvatskoga radija III. programa Kozmopolis – književnost u kontekstu. Suradnica je u Leksikonu hrvatskih pisaca, Leksikonu svjetskih pisaca, Leksikonu svjetske književnosti, Hrvatskoj općoj enciklopediji, Leksikonu Marina Držića, Hrvatskoj književnoj enciklopediji, Leksikonu književno-kulturnoga nazivlja i Leksikonu Antuna Gustava Matoša. Članica je uredničkoga odbora hrvatskih i inozemnih časopisa. Suradnica je i voditeljica više hrvatskih i međunarodnih znanstvenoistraživačkih projekata i radionica. Autorica je 19 uredničkih knjiga iz područja komparativne povijesti hrvatske književnosti te 5 znanstvenih autorskih knjiga: Priča u pjesmi: pripovjedni postupci Šenoine epike u stihu, Disput, Zagreb 2005.; Šenoina poetika prevođenja: traduktološka analiza Šenoinih prijevoda s francuskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 2006.; Hrvatsko-francuske književne veze. 15 studija, FF press, Zagreb 2008.; Uvod u klasicizam, Leykam international, Zagreb, 2012.; Književnost ili prosvjetiteljstvo, Komparatističke studije o književnosti i kulturi XVIII. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2022.

Obrazloženje nagrade

Stipan Bilić-Prcić rođen je u Studencima 1924. Nakon smrti, 13. rujna 2012. oporučno je Zakladi HAZU ostavio izdašni novčani iznos i nekretninu u Zagrebu te je službeno najveći donator u povijesti Zaklade Akademije.

Završio je gimnaziju u Zagrebu, a nakon toga studirao pravo i ekonomiju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata odlazi u Beč gdje je boravio sve do svoje smrti. U Beču se uspješno bavio trgovinom. Bio je i pučki pjesnik. U starijim je godinama tiskao dvije zbirke pjesama Poticaji srca i uma i Plodovi ljubavi i razuma, opisavši u njima svoje izuzetno bogato životno iskustvo.

Njegova je želja bila da se oporučna sredstva iskoriste za dodjelu ove Književne nagrade koja nosi njegovo ime i za stipendiranje dvoje gimnazijalaca. Književna nagrada je ugovorena u iznosu od 6.636,14 eura (50.000,00 kn), dok potpora ponajboljim učenicima imotske Gimnazije dr. Mate Ujevića iznosi 2.654,46 eura (20.000,00 kuna).

Dobitnike predlaže Razred za književnost, a odluku donosi Upravni odbor Zaklade HAZU.

Ovogodišnji dobitnici potpore učenicima su Mate Boban i Marija Šimić.

Dosadašnji dobitnici Književne nagrade su:

– Milko Valent (2016.)

– Anka Žagar (2017.)

– Helena Sablić Tomić (2018.)

– Julijana Adamović (2019.)

– Borben Vladović (2020.)

– Lucija Ljubić (2021.)

– Zoran Ferić (2022.)

– Ivan Klarić (2023.)

The post Svečana dodjela Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića first appeared on Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Nakon donošenja odluke o dobitnicima pripomoći, Zaklada HAZU s dobitnicima potpisuje ugovor temeljem kojega Zaklada doznačuje pripomoć na dostavljeni IBAN.

The post Odluka Upravnog odbora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o dodjeli sredstava za 2024. godinu first appeared on Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Katarina Brajdić rodila se 1982. u Karlovcu. Završila je studij komparativne književnosti i hrvatskog jezika i književnosti. Znanstvene i kritičke tekstove o suvremenoj hrvatskoj poeziji objavljivala je u časopisima Zarez, Quorum, Tema, Književna republika, Vijenac, Fluminensia i Filozofska istraživanja te u radijskoj emisiji Bibliovizor. Pjesme su joj uvrštene u skupnu zbirku Na početku novog kruga (CeKaPe, 2021.). Bila je dugogodišnja članica uredničkog kolegija Festivala europske kratke priče. Trenutno živi i radi u Bruxellesu.

Kako je u obrazloženju dodjele Nagrade „Dragutin Tadijanović“ naveo akademik Krešimir Bagić, Prečaci su kompleksna knjiga koja pregnantno, pitko, povremeno gotovo aforistički, progovara o kompleksnim temama kao što su egzistencija, intima, samoća, potraga za identitetom, jezik kao prostor svekolikog iskustva. Zbirku čini 66 tekstova, pisanih u stihu ili proznom slogu, i raspoređenih u pet cjelina kojih su naslovi:  „Sve si rekla ništa rekla nisi“, „Kamo puste sreće“, „Hoće te rečenica“, „Ni sebi ni svome“ i „Prečaci“. Lirska protagonistica Katarine Brajdić nerijetko poseže za svakidašnjim motivima ili pak ponire u djetinjstvo i obiteljsku genealogiju. Govoreći o svakidašnjim motivima (npr.: radovi na pruzi, putovanja, pijenje kave, čovjek koji nosi staklo, rezanje češnjaka), ona u pravilu kreće od konkretne slike prema nadređenoj temi, pri čemu lirska naracija nerijetko postaje uporište prigodne filozofičnosti. Tako u pjesmi „Radovi na pruzi“ govor o radovima, kašnjenju i čekanju vlaka postaje temelj za uopćavajuće poetske maksime poput „svaki razmak je potreban“ ili „svaka je udaljenost slučajna“. Kada pak lirska protagonistica ponire u djetinjstvo i obiteljsku priču, njezin je govor  intiman i angažiran, izravan i paraboličan. Nižući storije o ženama u obitelji, baki i djedu, ocu, odnosu prema zemlji, smrti, selu, nasilju, ostavinskoj raspravi i sl., ona zapravo prikuplja raznorodne elemente iskustva ne bi li naznačila aporije i izazove identiteta pojedinca (prije svega žene) i kulture kojoj pripada. Spomenuto je iskustvo prezentirano veoma prijemčivo – gorkoslatkim diskursom u kojemu se prepleću ispovjedni ton i distanciranost, detalj i cjelina, diskursom koji povremeno rese uspjeli paradoksi i retoričke piruete.

Zbirka Prečaci može se u cijelosti čitati i kao lirski esej o čudu jezika, u kojemu se rađaju i ozbiljuju subjekt i njegovo iskustvo. Autorica se naime neprestano pita o odnosu jezika i govornika, poeziju zamišlja kao potragu za riječima i rečenicama koje će kreirati događaj i smjestiti govornika u nj, ali i kao ritualno oslanjanje o tuđe rečenice koje će govorniku pomoći da razvije svoju misao. Završna cjelina „Prečaci“, po kojoj je zbirka naslovljena, doista funkcionira kao desetodijelni poetski esej o citatu i citiranju, o odnosima tekstova koji se prepleću, dopunjuju, izazivaju, stalno iznova raspoređuju poznato i nepoznato, recivo i nerecivo. Nedvojbeno je da Katarina Brajdić u jeziku traži prostor slobode, ali i prostor za pobunu i samospoznavanje. O tome na svoj način svjedoče završni stihovi lirske minijature „Samo jezik“: „najradije pišem o riječima/ jer su privremene i jer su svemoguće/ bog mi treba samo u jeziku“.

Iako se radi o pjesničkom prvijencu, Prečaci Katarine Brajdić tematski su zaokružena, stilski dotjerana, aktualna, izrazito komunikativna zbirka, koja otkriva o čemu i kako suvremeni hrvatski pjesnik danas može misliti i govoriti.

Akademik Dragutin Tadijanović (1905. – 2007.) bio je jedan od donatora Zaklade HAZU i prema njegovoj želji od 2008. svake se godine iz posebnog fonda dodjeljuje jedna pjesnička nagrada te stipendije ponajboljim studentima književnosti iz Brodsko-posavske i Ličko-senjske županije.

The post Zaklada HAZU dodijelila Nagradu „Dragutin Tadijanović“ pjesnikinji Katarini Brajdić first appeared on Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Poziv za dostavu ponuda

Prilozi uz poziv na dostavu ponuda:

Prilog 1. Ponudbeni list

Prilog 2. Izjava o nekažnjavanju

Prilog 3. Izjava o nepostojanju poreznog duga

Prilog 4. Izjava o registraciji za obavljanje profesionalne djelatnosti

Prilog 5. Troškovnik

Prilog 6. Svibovac 9 – tlocrt i ostale info

Prilog 7. Gornji Prečac 4 – tlocrt i ostale info

Prilog 8. Svibovac – zk ul br 14222

Prilog 9. Gornji Prečac – zk ul br 21897

The post Nabava usluge izrade projekta adaptacije stambenih objekata na lokacijama Svibovac 9, Zagreb i Gornji Prečac 4, Zagreb first appeared on Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Dobitnicima koji do današnjeg dana nisu dostavili svoja izvješća odnosno obvezne primjerke knjiga i zbornika radova sukladno članku 3. potpisanog ugovora o dodjeli pomoći, odobrava se dostava po tri (3) obvezna primjerka knjiga i zbornika radova za potrebe Zaklade Hrvatske akademije.

Mole se dobitnici da se pridržavaju novih uputa, kao i da podmire svoje obveze prema Zakladi Hrvatske akademije u propisanom roku.

Preuzmite originalni dokument u pdf-u: obavijest dobitnicima pomoći Zaklade HAZU

The post Obavijest dobitnicima pomoći Zaklade hrvatske akademije znanosti i umjetnosti first appeared on Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

P r o g r a m

Uvodna riječ

akademik ZVONKO KUSIĆ

predsjednik Upravnog odbora Zaklade

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Predstavljanje dobitnika Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića

Akademkinja DUBRAVKA ORAIĆ TOLIĆ

Dodjela nagrade

akademik ZVONKO KUSIĆ

predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU

SARA-SANELA BUTORAC, dipl. iur.

upraviteljica Zaklade HAZU

Riječi zahvale dobitnika nagrade

IVAN KLARIĆ

Iz obrazloženja:

Književna nagrada Stipana Bilića-Prcića iz posebnog fonda Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dodjeljuje se pjesničkoj knjizi Dragi Marko Ivana Klarića (Naklada Bošković, 2021).

Zbirka Dragi Marko Klarićeva je osma zbirka pjesama. Izrazito je referencijalna, poziva čitatelja da se otisne na intelektualnu plovidbu koja pretpostavlja historiografske, filozofske i literarne uvide, ne libi se postavljanja općih dijagnoza koje se tiču ljudi i ljudskih osobina, povijesti, suvremenosti, politike i sl. Klarićevu zbirku čini šezdesetak pjesama. Marko iz naslova rimski je car i filozof Marko Aurelije, koji je živio u 2. st. Čitava je knjiga izvedena kao velika apostrofa – Marko Aurelije pretvoren je u figuru dostojnu da joj lirski subjekt predoči intelektualno i duhovno siromaštvo te ludilo svoga doba. Klarićev subjekt svome ekskluzivnom sugovorniku govori o ćudljivoj demokraciji, vojsci, pandemiji, Kissingerovim naočalama, pjesnicima („uostalom svaki diktator je propali pjesnik“), ljudskom licemjerju, ratovima, globalizaciji, galaksiji, svemirskim načelima, religijama, ljepoti, vlasti, zlu, digitalnom dobu. Riječ je o lirici koja se puno više utječe duhu nego duši, u kojoj su važni ratio, stav i poruka. Sam autor osvješćuje polidiskurzivnu prirodu svoga pisanja: „volio bih misliti da mi je milošću božjom/ dodijeljena uloga kroničara/ iako bi se ovo što pišem teško/ moglo nazvati kronikom“. U tu lirsku kroniku prodiru među ostalim glose, ispovjedne crtice, bilješke o aktualijama. Povremeno se ispod teksta pojavljuju čak i fusnote koje čitatelja informiraju o spomenutim podacima ili likovima.

Izvještaji Klarićeva subjekta iz našeg vremena, koje – pred očima suvremenika – upućuje Marku Aureliju, gradicijski se kreću od kritike preko polemike do sarkazma. Klarićeve su „poetizirane“ teze britko formulirane. Najčešće im je u podlozi evidentna paradoksalnost. On primjerice piše „da živimo u vremenu kad se na mjestu kulture/ pojavljuju njezini surogati// da kultura nije začuđujuće nemoćna kao što se to obično misli/ nego začuđujuće rijetka// da su se u 21. stoljeću intelektualci pretvorili/ u estradne zabavljače“ itd. Zbirka Dragi Marko nema traga među recentnim poetskim strategijama koji bi slijedila. Iz Klarićeve lirike probijaju erudicija i intelektualistička skepsa, a izvedbeno ju obilježava kontemplativni prosvjetiteljski subjekt koji izrazito afektivno promatra život oko sebe, ali u njemu ne želi aktivno participirati nego tek svjedočiti.

Pjesnička knjiga Dragi Marko Ivana Klarića rafinirano svjedoči o našem vremenu i nama samima. Neka ova nagrada bude još jedan poticaj na njezino čitanje.

Ivan Klarić (Šibenik, 1972.) hrvatski je pisac i pjesnik. Po struci je diplomirani pravnik, a pisanjem se počeo baviti prije 15 godina. Život ga je odveo iz Hrvatske u susjednu Italiju, u Palermo gdje živi i danas. Piše na hrvatskom jeziku, pa je jedna njegova pjesma, uvrštena u Enciklopediju suvremene talijanske poezije, morala biti posebno prevedena. Vezu s domovinom održava i kao član Društva hrvatskih književnika te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Neka od njegovih objavljenih djela su: Ruže i ništavilo (2006), Mjesečeva kuća (2009), Henok (2012), Noino zrcalo (2013), Digitalni žamor (2014), Tihi dani (2015), Zrcala u pustinji (2016), Camileev requiem (2016), Crna pantomima (2018), Sati na vjetru (2019), Karbonski krajolici (2020), Izvještaj iz Pretoriuma (2020), Mrtvo more (2021), Dragi Marko (2021) itd. Za zbirku pjesama Magnitude, 2023. godine dobio je nagradu „Tin Ujević“.

The post SVEČANA DODJELA KNJIŽEVNE NAGRADE STIPANA BILIĆA-PRCIĆA first appeared on Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

The post Zrinka Posavec dobitnica Nagrade „Dragutin Tadijanović“ za 2023. first appeared on Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.