Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Utemeljenje i osnivanje Zaklade

Na inicijativu akademika Ivana Supeka, tadašnjeg predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Predsjedništvo Akademije na sjednici 18. lipnja 1993. utvrdilo je prijedlog odluke o osnivanju Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Predsjedništvo je ujedno izabralo radnu skupinu koju su činili akademici Aleksandar Goldštajn, Slavko Mihalić, Vladimir Stipetić, Ivan Supičić i Ivo Šlaus. Radnoj skupini, zadaća je bila da pripremi tekst obavijesti i namjene Zaklade radi upoznavanja zainteresiranih organizacija i pojedinaca o mogućnostima financiranja Zaklade.

Skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svojem izvanrednom zasjedanju održanom 29.06.1993. godine donijela odluku o utemeljenju Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Prema spomenutoj odluci, zadaća je Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da prikuplja novčana sredstva radi potpomaganja sljedećih aktivnosti:

  • izdavačke djelatnosti
  • organiziranja znanstvenih skupova
  • razvijanja znanstvenoistraživačkog i umjetničkog rada, otkupa umjetnina
  • nagrađivanja važnih dostignuća na području znanosti i umjetnosti.

Pridonositelji zakladnoj glavnici mogu biti utemeljitelji ili podupiratelji. Budući da u to vrijeme još nisu bili doneseni propisi koji bi regulirali osnivanje i poslovanje zaklada i fundacija u Republici Hrvatskoj, u Odluci je bilo zapisano da će se ona provesti nakon donošenja zakonskih odredaba kojima će se urediti osnivanje, djelovanje i prestanak rada.

 

Predsjednik Upravnog odbora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1993. do 1997. godine bio je akademik Smiljko Ašperger, a od 1998. do 2018. akademik Velimir Neidhardt. 

Ubrzo nakon donošenja odluke Akademijine skupštine o utemeljenju Zaklade, predsjednik Ivan Supek sazvao je 8.srpnja 1993. prvi sastanak proširenog odbora za osnivanje Zaklade.

Zaključeno je da će Odbor nastaviti razrađivati oblike upravljanja Zakladom, svrhu njezina postojanja i klasifikacija članstva kako bi do donošenja zakona o zakladma ta pitanja u najvećoj mogućoj mjeri bila razjašnjena.

Preporučeno je da se odmah započne s obavješćivanjem organizacija potencijalnih utemeljitelja Zaklade  s naznakom koje bi koristi mogle prozaići iz njihova članstva u Zakladi kako bi se na taj način što bolje pripremilo prikupljanje sredstava za temeljnu glavnicu Zaklade.

Grad Rab - jedan od prvih utemeljitelja Zaklade

Grad Rab – jedan od prvih utemeljitelja Zaklade