Josip Juraj Strossmayer

By Josef Kriehuber (1800 -1876); Foto Peter Geymayer [Public domain], via Wikimedia Commons

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Neposrednu akciju za osnivanje Akademije u Zagrebu započeo je 1860. đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer. On predaje banu Josipu Šokčeviću zakladni list na 50.000 forinti za osnivanje Akademije uz popratno pismo u kojem izražava želju da bi se u Akademiji:

imali stjecati svi bolji umovi (…) da viećaju kojim bi se načinom imala najpreče stvoriti jedna narodna knjiga na slavjanskom jugu, i kako bi imala uzeti u svoje okrilje sve struke čovječje znanosti.

Pitanje osnivanja Akademije biskup je Strossmayer službeno pokrenuo na sjednici Hrvatskoga sabora od 29. travnja 1861. Sabor je na njegov prijedlog istoga dana izabrao odbor koji će izraditi statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja. Ali, zbog posebnih interesa bečkih političkih čimbenika, car i kralj Franjo Josip tek je nakon pet godina, dana 4. ožujka 1866., odobrio prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (u daljnjem tekstu JAZU), i ta su pravila ostala nepromijenjena do početka Drugoga svjetskoga rata. Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) Akademija je djelovala pod nazivom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (krat. HAZU), a zatim ponovno u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj pod starim imenom JAZU.

Nakon uspostave samostalne i demokratske Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je 26. lipnja 1991. na prijedlog Akademije donio novi zakon o HAZU kao najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u Republici Hrvatskoj, čime je zakonski potvrđena činjenica njezina cjelokupnoga dotadašnjega djelovanja.

Iako je Hrvatski sabor već 1861. godine donio prvi zakonski akt o osnivanju Akademije u Zagrebu, ustavnopravno može se govoriti o njezinu osnivanju tek kad je vladar svojim ručnim pismom od 4. ožujka 1866. potvrdio njezina pravila, koja mu je u zahtjevanom izmijenjenom obliku predložio Hrvatski sabor iste godine. Nakon potvrde pravila Sabor je izabrao prvih 16 Akademijinih članova, pa je njihovim izborom Akademija bila i stvarno i pravno konstituirana. Biskup je Strossmayer izabran za pokrovitelja, a istaknuti hrvatski povjesničar dr. Franjo Rački za predsjednika Akademije.

Akademija se pod vodstvom Strossmayera i Račkoga postupno razvila u uglednu znanstvenu ustanovu koja je uspostavljala suradnju sa svim starijim europskim akademijama. Strossmayer je Akademiju nazvao južnoslavenskom u želji da pomogne znanstvenom i kulturnom uzdizanju i drugih južnoslavenskih naroda (uključivši i Bugare).

izvor: www.hazu.hr

tekst iz knjige: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kroz fotografije, Zagreb 2007.

 

Ali, zagrebačka je Akademija i po sastavu radnoga članstva i po svome djelovanju već u početku bila i trajno ostala hrvatskom akademijom. Osim toga, ubrzo nakon osnivanja JAZU u Zagrebu, bila je osnovana Srpska, pa Bugarska akademija, pa tako nije mogla biti ostvarena zamisao osnivača da Akademija u Zagrebu ostane zajednička akademija svih naroda na slavenskom jugu. Sva znanstvena nakladnička djelatnost Akademije u Zagrebu bila je trajno i prvenstveno usmjerena istraživanjima hrvatske povijesti, kulture, jezika i njezine prirodoslovne baštine.